| Abstract | Pojavom prvih škola na našim područjima pojavljuje se i nastava glazbe. Doduše, isprva samo u obliku pjevanja. Od tada, nastava glazbenog se mijenja, proširuje sadržajno te mijenja svoj naziv. Tako se poslije Pjevanja naziv predmeta mijenja u Muzički odgoj pa u Glazbeni odgoj te na poslijetku dobiva današnji naziv Glazbena kultura. Školske godine 2006./2007. na snagu stupa Hrvatski nacionalni obrazovni standard i od tada se Glazbena kultura po sadržaju i nazivu sve do danas ne mijenja. Od tada se ne mijenja ni Nastavni plan i program Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (2006) kojim su propisani ciljevi, zadaće i sadržaj predmeta. Također, u prva tri razreda osnovne škole nastava se temelji na četiri glazbena područja: pjevanje, sviranje, slušanje glazbe i glazbena kreativnost. Ovaj diplomski rad se odnosi konkretno na sadržaje iz područja pjevanja i slušanja glazbe. U radu su analizirani sadržaji postojećih udžbenika Glazbene kulture iz ta dva područja. Analizom se utvrdio broj predloženih pjesama i skladbi za slušanje prema Nastavnom planu i programu kao i prema udžbenicima triju izdavačkih kuća – Školske knjige, Alfe i Profila u prva tri razreda osnovne škole. Nadalje, analizom se utvrdio i postotak podudaranja predloženih pjesmica i skladbi u udžbenicima Glazbene kulture s predloženim pjesmicama i skladbama u Nastavnom planu i programu. Dobivenim rezultatima zaključuje se da se u tri propisana udžbenika Moja glazba 1, 2 i 3, nakladnika Alfa, nalazi najveći broj pjesmica i skladbi (84%) koje su zapravo i predložene prema Nastavnom planu i programu. S druge strane, pjesme i skladbe u udžbenicima Razigrani zvuci (Školska knjiga) i Glazbeni krug (Profil) ne podudaraju se u toliko velikom broju s Nastavnim planom i programom. Kod oba kompleta udžbenika zastupljenost na području slušanja je 65%, odnosno 50% na području pjevanja. Pjevanje i slušanje bitna su glazbena područja koja pozitivno utječu na učenike u vidu njih samih, ali i njihovog odnosa s okolinom. Pjevanjem i slušanjem se uostalom razvija i glazbeni ukus učenika, a veliku ulogu u tome ima upravo učitelj i njegov odabir repertoara pjesmica i skladbi za slušanje iz Nastavnog plana i programa, odnosno udžbenika. |
| Abstract (english) | With te emergence of the first schools, teaching of music makes its appearance. Although, at first, only in the form of singing. Teaching music has since then changed, complemented its content and changed its name. After Singing the subject name changed to Music Education and was eventually renamed into Music culture. In the school year of 2006/2007 Croatian National Education Standard became effective and since then Music culture has not changed its content or its name. Curriculum, that dictates goals, tasks and content of the subject, has not changed since either. In the first three grades of school teaching is based on four musical areas: singing, playing instruments, listening to music and music creativity. This paper is based on contents in singing and listening to music. Specifically, the contents of the existing textbooks from these two areas are analysed in this paper. The analysis determined the number of suggested children songs and musical compositions according to the National Plan and Programme (2006) as well as textbooks of three publishing houses – Školska knjiga, Alfa and Profil in the first three grades of elementary school. Furthermore, the analysis also determined the percentage of matching the suggested children songs and musical compositions in the textbooks of the Music culture with the suggested poems and compositions in the National Plan and Programme. Based on the results obtained, it is concluded that three of the prescribed textbooks in the texts of the Alfa publishing house, Moja glazba 1, 2 and 3, contain the largest number of children songs and musical compositions (84%) that are actually proposed by the National Plan and Programme. On the other hand, the songs and compositions in the textbooks Razigrani zvuci (Školska knjiga) and Glazbeni krug (Profil) do not coincide in such a large number with the National Plan and Programme. In both sets of textbooks the percentage in listening area is 65, or 50 in the singing area. Singing and listening are important music areas that have a positive impact on students themselves, but also their relationship with their surrounding. By singing and listening, the musical taste of pupil is also developed, and the teacher has a great role to play in it, as well as the choice of repertoire of children songs and musical compositions for listening from the National Plan and Programme or the textbook. |
