Abstract | Razdvajanje roditelja pogađa sve veći broj djece i predstavlja teško razdoblje za dijete, a posebno u slučaju konflikata među roditeljima. U takvim situacijama djeca su izložena riziku od različitih oblika emocionalnog zlostavljanja. S obzirom da je vrtić jedno od važnih okruženja za dijete djelatnici u vrtiću mogu pridonijeti prilagodbi djece na razdvajanje roditelja. Stoga je cilj ovoga rada bio ispitati čimbenike prilagodbe djeteta na razdvajanje roditelja sa stajališta odgojitelja. U tu svrhu provedeno je kvalitativno istraživanje. Intervjuirano je 9 odgojiteljica iz različitih vrtića u Hrvatskoj i provedeno kodiranje odgovora. Glavni nalazi istraživanja pokazuju da sva djeca imaju poteškoća u prilagodbi na razdvajanje roditelja, a najčešće ih ispoljavaju kroz osjećaj krivnje, razdražljivost, regresivna ponašanja, probleme s poslušnošću, povlačenjem u sebe, tantrume, poremećaje hranjenja, ali i kožne probleme poput dermatitisa. Ponekad se može primijetiti favoriziranje jednog roditelja. Kao najvažnije pozitivne čimbenike prilagodbe djece na razdvajanje odgojiteljice navode razdvajanje roditelja bez konflikata te iskren pristup roditelja prema djeci i odgojiteljima. Za uspješniju prilagodbu djece na razdvajanje roditelja u svojem radu odgojiteljice navode više podrške i razumijevanja, njegovanje dobrog odnosa u koje dijete može imati povjerenja, ciljane grupne aktivnosti (primjerice, opuštajuće aktivnosti, slikovnice za ispoljavanje osjećaja), prilagođavanje grupnih aktivnosti (primjerice, onih koje uključuju obitelj), a s obzirom na različito doživljavanje razdvajanja roditelja, ističu važnost individualnog pristupa (primjerice, osluškivanje potreba djece, ohrabrivanje, tehnike aktivnog slušanja...). Odgojiteljice se većinom ne osjećaju kompetentnima za rad s djecom razdvojenih roditelja. Kao važne izvore podrške vide pomoć stručnih suradnika i kolega te smatraju da bi im pomogle dodatne edukacije. Rezultati istraživanja su u skladu s Bronfenbrennerovim modelom okoline i ukazuju na to da je osim kvalitetnog odnosa između roditelja i djece na razini mikrosustava za dobru prilagodbu djeteta na razdvajanje roditelja važan i kvalitetatan odnos između roditelja i djelatnika vrtića na razini mezosustava. |
Abstract (english) | Parental separation affects an increasing number of children. In the case of conflicts between parents children could be at risk of emotional abuse. Since kindergarten is one of the important environments for a child, the aim of this paper was to examine the factors of child adjustment to parental separation from the preschool teachers' perspective. In order to achieve this goal, a qualitative research was conducted. Nine preschool teachers from different kindergartens in Croatia were interviewed and their answers were coded into categories. The main findings of this study show that all children have difficulties while adjusting to parental separation. They most often manifest it through guilt, irritability, regressive behaviors, withdrawal, tantrums, feeding problems, but also skin problems such as dermatitis. Sometimes favoring of one parent can be noticed. As positive factors in the adjustment to parental separation, preschool teachers state civilized separation without conflicts, honest approach to children, good relations with children and preschool teachers. Within their own practice, preschool teachers emphasize the need for more support and understanding, quality relationship with child, targeted group activities (e.g., relaxing activities, picture books to express feelings), adapting group activities (e.g., that involve the family), and the importance of an individual approach which meets the needs of children (e.g., encouragement, active listening techniques...). Educators mostly do not feel competent to work with children of separated parents, but they believe that additional education, the help of professional associates and the support of fellow educators would be useful. The results of the research are in line with Bronfenbrenner's model of the environment and indicate that in addition to the quality relationship between parents and children at the microsystem level, a good relationship between parents and kindergarten staff at the mesosystem level is important for quality adjustment to parental separation. |