| Abstract | Ozbiljnije bavljenje pedagoškom dokumentacijom potječe od Reggio Emilia pedagogije koja zahtjeva da se odgojno-obrazovna praksa čini vidljivom kroz različite oblike dokumentacije, kao što su fotografije, videozapisi, pisane ili snimljene bilješke, dječji radovi i sl. Kako dokumentacija ne bi ostala na običnoj registraciji činjenica, potreban je dijalog, slušanje i promišljanje. Za potrebe pisanja ovog diplomskog rada provedeno je istraživanje kojemu je cilj istražiti različite načine uporabe pedagoške dokumentacije odgojitelja radi podizanja svijesti o važnosti i dobrobiti pedagoške dokumentacije. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku s pet odgojiteljica djece rane i predškolske dobi uz korištenje metode intervjua. Odgojiteljice za dokumentiranje koriste službene obrasce pedagoške dokumentacije propisane Pravilnikom o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i neke dodate oblike. Koriste se fotografijama, videozapisima, snimkama razgovora, prikupljanjem dječjih radova i zapisima zapažanja. Iz odgovora odgojiteljica možemo vidjeti da pedagošku dokumentaciju uporabljuju za oblikovanje kurikuluma, stjecanje uvida u djetetov, ali i vlastiti profesionalni razvoj te refleksiju sa sustručnjacima i ostvarivanje partnerskih odnosa s roditeljima. Prepoznaju dobrobiti dokumentiranja za djecu, odgojitelje i roditelje. Kao nedostatke pedagoške dokumentacije ističu vrijeme, subjektivnost, različitosti među odgojiteljima i ustanovama, ograničen prostor za pisanje u knjizi pedagoške dokumentacije odgojne skupine te neusuglašenost iste s Nacionalnim kurikulumom ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Kao moguća rješenja za neke nedostatke ističu uvođenje digitalne dokumentacije, dodatne edukacije ili kolegij na odgojiteljskim studijima na temu pedagoške dokumentacije. Rezultati istraživanja upućuju na važnost pedagoške dokumentacije za praćenje i poticanje dječjeg razvoja i interesa, profesionalni razvoj odgojitelja, ostvarivanje i održavanje partnerskih odnosa s roditeljima, jačanje roditeljskih kompetencija te pružanje uvida u svakodnevicu u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svim zainteresiranim stranama. |
| Abstract (english) | more serious approach to pedagogical documentation originates from Reggio Emilia pedagogy, which requires that educational practice be made visible through various forms of documentation, such as photos, videos, written or recorded notes, children's works, etc. For documentation not to remain a simple registration of facts, it is necessary to incorporate dialogue, listening, and reflection. For the purposes of writing this thesis, research was conducted to investigate different ways of using pedagogical documentation by preschool teachers in order to raise awareness of the importance and benefits of pedagogical documentation. The research was conducted on a sample of five preschool teachers using the interview method. For documentation, they use the official forms of pedagogical documentation prescribed by the Rulebook on the Forms and Content of Pedagogical Documentation and some additional forms. They use photographs, videos, recordings of conversations, collections of children's work, and notes of observations. From the teachers' answers, we can see that they use pedagogical documentation for shaping the curriculum, insight into the child's development, insight into their professional development, reflection, and partnership relationships with parents. They recognize the benefits of documentation for children, preschool teachers, and parents. As shortcomings of pedagogical documentation, they point out time, subjectivity, differences between preschool teachers and institutions, limited space for writing in the pedagogical documentation book, and its non-compliance with the National Curriculum of Early and Preschool Education. As possible solutions for some shortcomings, they point out the introduction of digital documentation, additional education, or a course in preschool teacher studies on the topic of pedagogical documentation. The results of the research point to the importance of pedagogical documentation for monitoring and encouraging children's development and interests, professional development of preschool teachers, establishing and maintaining partnership relationships with parents, strengthening parental competencies, and providing insight into everyday life in early and preschool education institutions to everybody interested. |
