| Abstract | Po definiciji Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, kulturna baština može biti materijalna i nematerijalna. Općenito, kulturna baština čovječanstva ili nekog naroda je njegovo zajedničko bogatstvo koje se nastoji očuvati istraživanjem, proučavanjem, dokumentiranjem, održavanjem te promicanjem takovih vrijednosti. Neke od tih vrijednosti su različiti običaji, vjerovanja, napjevi, plesovi, instrumenti, hrana, piće i slično. Republika Hrvatska s pravom se ponosi bogatom i raznolikom kulturnom baštinom svake svoje pojedine regije. Nažalost, kroz vrijeme se puno toga zaboravilo. Ne namjerno već možda pukom
tendencijom modernizacije i prilagođavanja nekim novim vremenima. Slučaj je to i u još uvijek ne dovoljno poznatom Zelinskom prigorju. Žitelji tog kraja su u nekim prošlim vremenima bili većinom seljaci, pastiri ili stočari te su za vrijeme rada u poljima pjevali razne pjesme, na lupitvama plesali ili pak razmišljali kako se dopasti nekome od momaka ili djevojaka u selu. Vjerovalo se u coprije, ali i pobožno išlo nedjelju misama i na razna hodočašća. Iako je grad Sveti Ivan Zelina nadaleko poznat po svojim stoljetnim vinogradima, ostatak kulturne baštine kao da je nepravedno potisnut u drugi plan. Tek rijetki entuzijasti upustili su se u istraživanje tog malog, ali baštinom bogatog kraja baš kao što je to, sada već davno, činio dr. Vinko Žganec, ali i Hrvatsko pjevačko društvo „Zelina“ koje više od sto godina prenosi narodno blago s koljena na koljeno. Na kraju je zaključeno da Zelinsko prigorje obiluje mnogobrojnim plesovima, pjesmama, običajima i vjerovanjima koji svojom ljepotom, izvornošću i jedinstvenošću daju velik doprinos, kako svojem kraju tako i cjelokupnom kulturnom bogatstvu Republike Hrvatske. Oni su oduvijek bili veoma važan čimbenik u životima ljudi koji su u prošlosti obitavali na području Zelinskog prigorja, a na nama je da to blago sačuvamo i prenosimo na sljedeće generacije. |
| Abstract (english) | By definition of the Ministry of culture and media Republic of Croatia, cultural heritage can be tangible and intagible. In general, cultural heritage of mankind or a nation is its common wealth that seeks to preserve by researching, studying, documenting, maintaining and promoting such values. Some of those values are different customs, beliefs, songs, dances, instruments, food, drinks and similar. Republic of Croatia is rightly proud of its rich and diverse cultural heritage of each of its region. Unfortunately, a lot has been forgotten over time. Not intentionally but perhaps by a mere tendency to modernize and adapt to some new times. This is also the case in the still insufficiently known Zelina's prigorje. In some past times, the inhabitants of this area were mostly peasants, shepherds or cattle breeders, and during their work in the fields they sang various songs, danced during the lupitva's or thought about how to make one of the boys or girls in the village fall in love with them. They believed in coprija's, but also went to Sunday Mass and various pilgrimages. Although the town of Sveti Ivan Zelina is widely known for its centuries-old vineyards, the rest of the cultural heritage seems to have been unfairly pushed into the background. Only a few enthusiasts set out to explore this small but heritage-rich region, just as Dr. Vinko Žganec did a long time ago, as did the Hrvatsko pjevačko društvo "Zelina", which is passing the national treasure from generation to generation for more than a hundred years. In the end, it was concluded that Zelinsko prigorje abounds in numerous dances, songs, customs and beliefs, which with their beauty, originality and uniqueness make a great contribution both to their region and to the entire cultural wealth of the Republic of Croatia. They have always been a very important factor in the lives of the people who lived in the area of the Zelinski prigorje in the past, and it is up to us to preserve this treasure and pass it on to the next generations. |
