| Abstract | Šumski vrtić u prirodi ili predškola u prirodi, vrsta je obrazovanja u ranom djetinjstvu koje se odvija u šumama ili šumskim predjelima. Kurikulum je fluidan, fokusiran je na igru na otvorenom koju vode djeca i koja potiče njihovu znatiželju i istraživanje. Umjesto postavljanja istraživačkih pitanja, odgojitelji „šumskih vrtića“ promatraju i podržavaju djecu u njihovim odabranim aktivnostima i oblicima igre. To omogućuje djeci da razviju samopouzdanje i neovisnost, kao i unutarnju motivaciju za učenje. U prvom dijelu rada teorijski je obrađen pojam šumskog vrtića s posebnim osvrtom na prisutnost šumskih vrtića u nekim europskim državama, kao što su Danska, Švedska i Njemačka, u kojima su oni posebice razvijeni. Istraživačke aktivnosti uključivale su: i) ispitivanje stavova roditelja i odgojitelja o poznavanju koncepta i pedagogije „šumskog vrtića“ putem anketnih upitnika te ii) primjer dobre prakse proveden sa skupinom djece u šumskom okruženju. Cilj anketnih upitnika bio je dobiti uvid o tome na koji su način roditelji i struka upućeni u dobrobiti „šumskog vrtića“ za razvoj djeteta. Rezultati ankete provedene s roditeljima pokazuju kako roditelji šumu smatraju sigurnim okolišem za njihovo dijete. Većina ispitanih roditelja smatra kako djeca trebaju što više boraviti u prirodi, bez obzira na vremenske prilike. Jednoglasni su oko stavova kako su orijentacija u prostoru i razvoj samostalnosti, koje se potiču u šumskom okruženju, važne za kognitivni i tjelesni razvoj djeteta. No istraživanje je pokazalo i kako veći dio ispitanih roditelja nije upoznat s informacijom o postojanju šumskih vrtića, vjerojatno zbog njihove rijetke pojavnosti na području Republike Hrvatske. Rezultati ankete provedene s odgajateljima i roditeljima pokazali su usuglašeno mišljenje kako boravak u šumskom okružju pospješuje motoričke, socioemocionalne, jezično-govorne i spoznajne sposobnosti djece te kako u šumskom konceptu obrazovanja postoji više prednosti od nedostataka. Međutim, postoji nesuglasnost oko rizika u šumi između odgojiteljske struke i roditelja. Naime, roditelji su manje spremni izložiti dijete potencijalnim opasnostima nepreglednog vanjskog igrališta te odgojitelje smatraju nedovoljno educiranima i kompetentnima za rad u šumskom vrtiću. Primjer dobre prakse šumske družbe ”BuDo” pokazao je kako se uz implementaciju kvalitetnog programa boravka u prirodi djeci može ponuditi nezaboravno iskustvo istraživanja i otkrivanja novih spoznaja u prirodi. Može se zaključiti, kako su tradicionalni vrtići kod nas još uvijek ti koji su dominantni, no vrijeme promjena je na pragu za nove pedagogije, edukacije i obrazovne procese koji uključuju simbiozu s prirodom. |
| Abstract (english) | Forest kindergarten is a concept of early and preschool education that takes place in forests or forest areas. The curriculum is fluid, focused on student-led outdoor play that encourages curiosity and exploration. Instead of asking research questions, teachers observe and support children in their chosen activities and forms of play. This enables children to develop self-confidence and independence, as well as internal motivation for learning. In the first part of this thesis, the concept of forest kindergarten is presented, with special emphasis to the presence of forest kindergartens in some European countries, such as Denmark, Sweden and Germany, where they are particularly well developed. The research activities included: i) examination of parents' and educators' views on the concept and pedagogy of forest kindergarten through survey questionnaires, and ii) an example of good practice conducted with a group of children in a forest environment. The goal of the survey questionnaires was to gain insight into how parents and the profession are informed about the benefits of forest kindergarten for child’s development. Parents consider the forest a safe environment for their child. Most of the surveyed parents believe that children should spend as much time in nature as possible, regardless of the weather. They are unanimous about the views that orientation in space and the development of independence, which are encouraged in the forest environment, are important for the cognitive and physical development of the child. However, the research also showed that most of the surveyed parents are not familiar with the existence of forest kindergartens, probably due to their rare occurrence in Croatia. The results of a survey conducted with educators and parents showed a unanimous opinion that staying in a forest environment improves children's motor skills, socio-emotional, language-speech and cognitive abilities and that there are more advantages than disadvantages in the forest concept of education. However, there is disagreement about the risks in the forest between the educational profession and parents. Namely, parents are less willing to expose their child to the potential dangers of an open outdoor playground, and they consider teachers insufficiently educated and competent to work in a forest kindergarten. An example of good practice of the forest society "BuDo" showed that with the implementation of a quality program of being in nature, children can be offered an unforgettable experience of research and discovery of new knowledge in nature. Although traditional kindergartens are still dominant in our country, the time of change is at the threshold for new pedagogies, education and educational processes that include symbiosis with nature. |
