Sažetak | U ovome radu analizira se važnost i značenje primjene pokusa u nastavi Prirode i društva.. U teorijskom dijelu rada istaknuta je važnost aktivnog učenja koje se može ostvariti iskustvenim i istraživačkim učenjem. Također, naglašena je važnost koju takvo učenje ima za usvajanje znanja i razvoja vještina u učenika. U tom kontekstu opisane su organizacija i vrste pokusa u nastavi Prirode i društva te načini njihove provedbe. Opisano je na koji način se učenike uvodi u izvođenje pokusa vodeći se pritom načelom postupnosti te kako pokus pozitivno utječe na razvoj kompetencija, znanja, motivaciju, ali i interes učenika za znanost i istraživanje općenito. U radu je analiziran i položaj pokusa u Kurikulumu za nastavni predmet Prirode i društva. Iz Kurikuluma su, za svaki razred, izdvojeni prijedlozi pokusa te ishodi učenja koji se njima ostvaruju. Dani su prijedlozi nastavnih jedinica u kojima se pokus koristi sa svrhom spoznavanja novih nastavnih sadržaja. Za svaki razred odabrane su četiri nastavne jedinice, a u okviru kojih je opisana provedba pokusa po etapama. U drugom dijelu rada provedeno je istraživanje čiji je cilj bio utvrditi mišljenje učitelja/učiteljica razredne nastave o primjeni pokusa u nastavi Prirode i društva. Istraživanje je provedeno na uzorku od 114 učiteljica/učitelja razredne nastave, a rezultati su pokazali da većina učitelja ima pozitivno mišljenje o primjeni pokusa u nastavi. Obrada rezultata pokazala je da postoji statistički značajna razlika u mišljenju učitelja razredne nastave o primjeni pokusa s obzirom na samoprocjenu kompetencija za izvođenje istih. Dakle, oni učitelji koji su svoje kompetencije procijenili izvrsnima imaju i pozitivnije mišljenje o primjeni pokusa u nastavi. Osim toga, analiza rezultata ukazala je na statistički značajnu povezanost između mišljenja i učestalosti primjene pokusa, mišljenja i samoprocjene kompetencija, učestalosti primjene i samoprocjene kompetencija te sudjelovanje na stručnim skupovima i procjeni kompetencija. |
Sažetak (engleski) | In this paper, the meaning and the importance of experiments in primary school is analysed. In the theoretical part of the paper, the significance of active learning (which can be implemented through experiential learning and experimentation learning) is explained. Then, the importance which that kind of learning has on learner’s knowledge acquisition and skill development is emphasized. In addition, the organization, types of experiments and their use in the class are described. Furthermore, it is defined how teachers can introduce the experiments to their learners and how experiments have positive effects on learner’s competence, knowledge, motivation, and interest in science and research in general. There is, also, the analysis of the position of experiments in the Curriculum. Experiments proposals, as well as, learning outcomes for every grade are listed. Lastly, the propositions of experiments for the acquisition of new materials are given. For every grade, the four experiments are explained. In the second part of the paper, the research about the teacher’s opinions on using experiments in the class is conducted. The participants of the research were primary school teachers (there were 114 participants). The research has shown that teachers mostly have positive opinions on using experiments in the science class. The result analysis indicates a significant difference in primary school teachers’ opinions of experiments usage in the science class and the competence for doing them. Thus, the teachers who think to have better competence for using experiments also have a more positive opinion on using them in the class. Except that, the results showed a statistically significant connection between teachers’ opinions and frequency of experiments usage, opinions and self-assessed competence, frequency of usage and self-assessed competence, and self-assessed competence and seminars about experiments. |