Naslov Jezične zanimljivosti u procesu usvajanja mađarskog kao inog jezika kod djece vrtićke dobi
Naslov (engleski) Linguistic Curiosities in the Process of Acquiring Hungarian as a Foreign Language in Children of Kindergarten Age
Autor Viktória Katona
Mentor Katarina Aladrović Slovaček (mentor)
Član povjerenstva Lidija Cvikić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Katarina Aladrović Slovaček (član povjerenstva)
Član povjerenstva Maša Rimac Jurinović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet Zagreb
Datum i država obrane 2022-09-29, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Pedagogija Pedagogija ranog i predškolskog odgoja
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Interdisciplinarne humanističke znanosti Metodike nastavnih predmeta humanističkih znanosti
Sažetak Jezik i sposobnost komuniciranja djetetu su glavni pomagači prilikom ulaska u društveni život ili kulturnu zajednicu. Dva usvojena jezika djetetu omogućuju da korači u svijet dviju društvenih zajednica. Za usklađivanje i harmoniju dvaju jezika potrebno je da odrasli koji dijete okružuju, pozitivno utječu na djetetov razvoj te da omoguće ugodnu atmosferu u obje zajednice. Učenje i usvajanje jezika smatra se procesom koji nikada ne prestaje pa čak i u materinskom jeziku, neprestano se usvajaju nove riječi. Prilikom djetetovog uključivanja u odgojno - obrazovnu instituciju, započinje djetetova naobrazba u materinskom jeziku te potom i u drugom jeziku. Simultano korištenje dvaju ili više jezika prilikom uključivanja djeteta u odgojno - obrazovnu instituciju, može rezultirati određenim teškoćama poput pitanja identiteta i kulturne pripadnosti. Također, može rezultirati otežano usvajanje morfološke, semantičke i fonološke razine. Iz tog razloga, ključna je uloga djetetove okoline i kvaliteta ustanove ranog i predškolskog odgoja. Rad prikazuje hrvatsko-mađarsku dvojezičnost i usvajanje mađarskog kao inoga jezika. Također, bavi se istraživanjem razlika u znanju leksema kod hrvatsko-mađarske, odnosno mađarsko-hrvatske dvojezične djece predškolske dobi, uzimajući u obzir; obiteljski kontekst, jezik koji upotrebljavaju izvan ustanove ranog i predškolskog odgoja, dob djeteta i vrtićko okruženje. Ispitanici provedenog istraživanja su djeca u dobi od dvije godine do šest godina (n = 10), upisana u odgojnu skupinu u kojoj se upotrebljava mađarski jezik. U istraživanju su također sudjelovali i roditelji (N = 20), ispunjavajući sociolingvistički upitnik. Cilj istraživanja je procijeniti razlike u poznavanju nekih uobičajenih leksema na mađarskom i hrvatskom jeziku kod dvojezične djece vrtićke i predškolske dobi s obzirom na uporabu jezika, provođenje aktivnosti na određenom jeziku, dob djeteta i stupanj obrazovanja roditelja. Uvidom u dobivene rezultate vidljivo je da su djeca iz obitelji koja simultano koriste oba jezika, koja u svoje slobodno vrijeme kvalitetno upotrebljavaju mađarski jezik i čiji roditelji imaju viši stupanj obrazovanja, bila uspješnija pri imenovanju pojmova.
Sažetak (engleski) Language and the ability to communicate are the main helpers for a child when entering social life or a cultural community. The two adopted languages enable the child to step into the world of two social communities. For the harmonization and harmony of the two languages, it is necessary for the adults who surround the child to positively influence the child's development and to provide a pleasant atmosphere in both communities. Learning and acquiring a language is considered a process that never stops, and even in the heritage language, new words are constantly being acquired. When a child is enrolled in an educational institution, the child's education begins in the heritage language and then in another language. The simultaneous use of two or more languages when enrolling a child in an educational institution can result in certain difficulties such as issues of identity and cultural belonging. Also, it can result in difficult acquisition of morphological, semantic and phonological levels. For this reason, the role of the child's environment and the quality of the early and preschool education institution is crucial.
The paper presents Croatian-Hungarian bilingualism and the adoption of Hungarian as a second language. Also, it deals with the research of differences in the knowledge of lexemes in Croatian-Hungarian, that is, Hungarian-Croatian bilingual children of preschool age, taking into account; family context, the language they use outside the preschool education institution, the age of the child and the kindergarten environment. The subjects of the conducted research are children between the ages of two and six (n = 10), enrolled in an educational group where the Hungarian language is used. Parents (n = 20) also participated in the research, filling out a sociolinguistic questionnaire. The aim of the research is to assess the differences in the knowledge of some common lexemes in Hungarian and Croatian among bilingual children of kindergarten and preschool age with regard to the use of the language, carrying out activities in a specific language, the age of the child and the level of education of the parents. Looking at the obtained results, it is evident that children from families who use both languages simultaneously, who use the Hungarian language well in their free time and whose parents have a higher level of education, were more successful in naming terms.
Ključne riječi
jezik
zajednica
predškolska djeca
dvojezičnost
ini jezik
Ključne riječi (engleski)
language
community
preschool children
bilingualism
second language
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:147:340017
Studijski program Naziv: Rani i predškolski odgoj i obrazovanje Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (mag.praesc.educ.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-02-23 11:48:09