Paginacija
-
-
Vizualna podrška u poticanju igre kod djece s teškoćama u razvoju
-
Petra Bjelić Vizualna podrška pomaže djeci s poremećajem iz spektra autizma (PSA) i djeci s teškoćama socijalne komunikacije u razumijevanju svijeta oko sebe. Cilj je ovog rada ispitati mogu li se djeca s PAS-om i teškoćama socijalne komunikacije dulje zadržavati u igri te proširiti igru uz korištenje vizualne podrške za poticanje simboličke igre. Rad je tematski podijeljen na teorijski i empirijski dio. U teorijskom dijelu opisuje se igra, igra djece s teškoćama u razvoju i vizualna...
-
-
Vizualno oblikovanje slikovnice i njezina važnost za dijete rane i predškolske dobi
-
Nikolina Petrinić Slikovnica je prva knjiga u djetetovom životu s kojom se susreće, stoga je iznimno važno da zadovolji uvjete koji imaju pozitivan učinak na djetetov razvoj. Slikovnica treba biti zabavna, informacijsko-odgojna, spoznajna, iskustvena, estetska, te poticati govorno-jezični razvoj djeteta. Kroz slikovnice potičemo dječji razvoj u svim područjima, od razvoja u govorno-jezičnom području, to jest razvoj govora i bogaćenja rječnika, preko spoznajnog razvoja, odnosno poticanja na bolje...
-
-
Vizualno-auditivno-kinestetički pristup učenju matematike
-
Lara Karabatić Tema ovog diplomskog rada je VAK (vizualno, auditivno, kinestetički) model učenja te primjena određenih prednosti takvog modela učenja u nastavi matematike. VAK model je stil učenja koji se temelji na činjenici da je svako dijete individua koja usvaja pojmove na drugačiji način, koristeći svoja dominantna osjetila. Cilj rada je iznijeti činjenice o VAK metodi, prikazati prednosti i nedostatke iste, upozoriti na moguće pogrešno razumijevanje takve metode te prikazati jedno od...
-
-
Višejezična kompetencija njemačkih i hrvatskih učenika u primarnom obrazovanju
-
Anita Markač Ovaj rad govori o višejeziĉnoj kompetenciji učenika u primarnom obrazovanju i njihovom zanimanju za učenje stranih jezika te upoznavanje drugih naroda i njihovih kultura.
Na početku rada ukratko je opisan pojam višejezičnosti, politika kojom se višejezičnost uređuje u Europskoj uniji te prednosti učenja stranih jezika kod djece u ranoj školskoj dobi. U radu se osvrće i na kompetencije s naglaskom na višejezičnu i interkulturalnu kompetenciju. Također je prikazana uređenost...
-
-
Višejezičnost i jezični krajolik u obrazovnom sustavu
-
Katarina Leško Ovim diplomskim radom nastoji se doći do saznanja kakav je jezični krajolik
u određenim školama i u kojoj se mjeri pojavljuje višejezičnost kroz jezični krajolik
u obrazovnom sustavu.
Ono što svakodnevno vidimo u školama − hodnike, dvorane ili učionice, često su
ogledala same škole, učenika i učitelja koji u njima rade. Uređuju se plakati, panoi,
prezentiraju se učenički radovi i upravo se na taj način stvara jezični krajolik u školi.
Osim ...
-
-
Višejezičnost kao poticaj ranog jezičnog razvoja
-
Tihana Drvar Jezik je apstraktan sustav znakova koji služi za sporazumijevanje među ljudima. Usvajanje jezika započinje od najranije djetetove dobi i uključuje sve svjesne i nesvjesne procese koji sudjeluju u svladavanju jezika. Do pojave prve riječi najčešće dolazi u prvoj godini djetetova života. Usvajanje materinskog i stranog jezika ponešto se razlikuje. Djeca materinski jezik usvajaju od rođenja dok se usvajanje odnosno učenje stranog jezika odvija u školi ili specijaliziranim...
-
-
Višeosjetilno pripovijedanje
-
Iva Garić Neuroznanost daje jasne činjenice kako dolazi do oblikovanja mozga – stvaranjem sinapsi osjetilnim podražajima. Prvi je preduvjet za učenje iskoristiti djetetov biološki potencijal i što veći broj neurona izložiti kvalitetnim sadržajima i osjetilnim aktivnostima. Tek senzornom integracijom svih osjetila dijete nema prepreku u daljnjem učenju. Druga bitna stavka za učenje jest usvajanje govora, govornih vještina te početna pismenost, a to se sve usvaja u ranom i predškolskom...
-
-
Višeosjetilno pripovijedanje priča
-
Ana Šprišić U radu se govori o utjecaju bajki na djecu. Bajke su vanjski čimbenici koji pomažu unutarnjem razvoju živčanog sustava. U razvoju pojedinca važnu ulogu imaju specifične okolnosti mentorstva, prijateljstva, susjedstva, bolesti, ali isto tako, veliku ulogu ima suvremeni način života i prevelika upotreba ekranizacije. Svaki tehnološki napredak umanjuje stupanj razvoja koji je čovjek kao organizam dostiže. U suprotnosti tome, dokazano je, što se dječja mašta stimulira više...
-
-
Vjerski odgoj u predškolskim ustanovama
-
Sanja Rašpica Katolički religiozni odgoj obuhvaća sve segmente života. Istinski i pravilno shvaćen pomaže osobi da, nadahnuta kršćanskim vrjednotama, pristupa svakodnevnim životnim zadatcima. Biti kršćanin ne podrazumijeva samo aktivan liturgijski i sakramentalni život, nego uključuje potrebu unošenja i svjedočenja kršćanskih vrjednota na svim područjima svakodnevnog života.
Direktorij za pastoral Crkve u Hrvatskoj (2002) navodi obitelj i Crkvu kao mjesto odakle kreće prenošenje...
-
-
Vještina baratanja loptom u predškolskoj dobi
-
Ana Luketić Predmet ovog istraživanja bio je provjera metrijskih karakteristika motoričkih testova za ispitivanje vještine baratanja loptom iz TGMD baterije. Biotičko motoričko znanje baratanja loptom provjereno je s tri testa i to: vođenje lopte rukom u mjestu, udaranje lopte nogom i hvatanje lopte s dvije ruke. Istraživanje je provedeno na uzorku od 30 djece od čega je 15 djevojčica i 15 dječaka u dobi od 5 do 7 godina. Rezultati istraživanja pokazali su zadovoljavajuće vrijednosti...
-
-
Vještine komuniciranja u preškolskim ustanovama
-
Iva Pranjić Komunikacija je sastavni dio svakog živog bića. Ona je neizostavni dio u svakom segmentu života, bio on privatan ili poslovan. Putem komunikacije iskazujemo vlastita mišljenja, stavove i potrebe. To je način na koji se informacija prenosi od jedne osobe do druge. Vrste na koje se dijeli jesu verbalna i neverbalna komunikacija. U verbalnoj komunikaciji koristi se jezik i pismo, dok u neverbalnoj komunikaciji koristimo pokret tijela. Kako bi komunikacija bila uspješna potrebno je biti...
-
-
Vježbanje s hipotonom djecom
-
Katarina Krencer Djeca urednog razvoja razvijaju se pravilno. Oko drugog mjeseca života prestaju refleksne radnje i počinju se javljati voljni pokreti. Jedan od prvih pokreta djeteta je kada ono traži maminu dojku. Oko trećeg se mjeseca razvijaju facijalni mišići pa se javlja prvi tzv. socijalni smiješak. Oko šestog mjeseca se dijete okreće na bok, a do osmog bi se mjeseca trebalo moći samostalno posjesti. S navršenom godinom dana djeca urednog razvoja već ustaju i drže se za namještaj dok se...
Paginacija
