Paginacija
-
-
Šegrt Hlapić - od književnog djela do filma
-
Iva Herak Ivana Brlić-Mažuranić autorica je romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića, jedne od ponajboljih knjiga za djecu ne samo hrvatske, već i svjetske književnosti. O tome svjedoče brojna izdanja i prijevodi koji su mu osigurali kultni status klasičnog dječjeg romana. Riječ je o romanu koji djeca rado čitaju, od davne 1913. godine kada je prvi put objavljen do današnjih dana. Roman je doživio brojne adaptacije, od lutkarskih i kazališnih, do stripovskih i radio-adaptacija. Prema...
-
-
Šećerna bolest kod djece predškolske dobi
-
Paulina Baule Diabetes mellitus je metabolički poremećaj koji karakterizira kronično povišena koncentracija glukoze u krvi. Kod zdrave osobe koncentracije glukoze u krvi natašte su od 5,6 do 6,9 mmol/L. Dijabetes tip 1 može se javiti u bilo kojoj dobi, od novorođenačke do starije dobi, ali je obično rijetka u dojenačkoj dobi i nakon četrdesete godine života. Podjela dijabetesa koja prema kojoj razlikujemo nekoliko tipova, a među kojima su: tip 1 šećerne bolesti, tip 2 šećerne bolesti,...
-
-
Škola u Alici u Zemlji Čudesa
-
Tihana Lucić Alica u Zemlji Čudesa Lewisa Carrolla jedna je od prvih fantastičnih priča za djecu. Ova priča ispričana u dvanaest poglavlja prepuna je fantastičnih događaja, likova, ali i Carrollovih šala, igri riječi, parodija i nonsensa. Upravo to ovu knjigu čini jednom od izazovnijih za prevoditelje. U ovome radu bit će razloženi i objašnjeni motivi škole koje je Carroll uvrstio u svoje djelo te će se analizirati kako su oni prevedeni u šest hrvatskih izdanja. Na taj način bit će...
-
-
Školski vrtovi u Međimurju
-
Josipa Lukinić Školski vrtovi u Hrvatskoj sežu još iz 11. stoljeća te se njihova uloga kroz povijest mijenjala. Najprije su imali ulogu obučiti učenike poljoprivrednim i vrtlarskim znanjima kako bi ista koristili kroz čitav život. Tek kasnije u 19. i 20. stoljeću, školski vrtovi počinju dobivati odgojno-obrazovnu ulogu u nastavi. Osim toga, tada počinje popularizacija školskih vrtova u Hrvatskoj jer su bili obvezni u školama, propisani zakonom te nastavnim planovima i programima. Ti zakoni...
-
-
Školski vrtovi u Turopolju-stanje i perspektive
-
Valentina Božurić Školskim vrtom smatrati se mogu sve vrste biljki koje rastu na području škole, a o njima brinu učenici uz pomoć učitelja i služe za potrebe nastave. Školski vrtovi pojavili su se već u 17. stoljeću i kroz povijest su mijenjali svoju namjenu. Jedno vrijeme glavna im je namjena bila proizvodnja sadnica za mještane, a danas školski vrtovi služe isključivo za potrebe nastave i imaju odgojno-obrazovnu svrhu. U školskom vrtu učenici teorijska znanja mogu vidjeti na stvarnim...
-
-
Što se krije iza agresivnih oblika ponašanja djece predškolske dobi?
-
Sandra Smiljanić U suvremenom svijetu sve je češći problem agresivnosti posebice u djece predškolske dobi, no uz navedeno valja naglasiti da je pojava agresivnosti donekle prirodna i normalna. Raznim istraživanjima dovelo se do izvođenja različitih hipoteza tog složenog fenomena i njegovog nastanka koji se u radu pobliže opisuju. Sukobi čine sastavnicu ljudskog života što ih svakako čini neizbježnima i u vrtičkom okruženju, a za čije su ozračje i atmosferu odgovorni isključivo odgojitelji....
-
-
Što suvremeno društvo čini za djecu sa sindromom Down
-
Jelena Županić Cilj istraživanja bio je utvrditi što suvremeno društvo čini za djecu sa
sindromom Down. U istraživanju se polazilo od dvije hipoteze. Prva hipoteza glasila
je kako su odgajatelji/učitelji upoznati sa pojmom sindrom Down, ali se ne smatraju
dovoljno kompetentnima za kvalitetan rad s djecom sa sindromom Down. Druga
hipoteza glasila je kako roditelji ne nailaze na dovoljan stupanj podrške društvene
zajednice. U istraživanju je sudjelovalo...
-
-
Što sve može kazalište: Rad na predstavi
-
Danijela Petković Rad se bavi pitanjem što sve kazalište za djecu daje djeci kao publici kroz izvođenje kazališnih predstava. Ukratko je prikazana povijest kazališta za djecu te analiza nekoliko provedenih istraživanja na zagrebačkim kazalištima za djecu i temama koje su obrađivane u njihovim predstavama. Prikazana je uloga odraslih osoba i različito shvaćanje predstave od strane djece i odraslih. U drugom je dijelu opisan projekt humanitarnog karaktera Božićni san male Klare na čijem su...
-
-
Što sve može lutka u predškolskom odgoju i obrazovanju
-
Rea Minković Tema rada je Što sve može lutka u predškolskom odgoju i obrazovanju. Cilj je prikazati na koje se sve načine odgojitelji mogu služiti s lutkom. Kako bi se djeci olakšalo učenje i kako bi proces odgajanja djece u predškolskim ustanovama bio što kvalitetniji. Djeca koriste kreativne ideje i imaginaciju dok se igraju sa svojim lutkama u bogatom svijetu lutaka. Lutke se u vrtićima mogu koristiti na različite načine kako bi podržale razvoj djece i unaprijedile njihove vještine. U...
-
-
Što vrednuju odgajatelji u dramskopedagoškom radu
-
Morana Kralj Dramskopedagoške aktivnosti potiču djetetov razvoj i utječu na djetetovu osobnu, emocionalnu, tjelesnu, obrazovnu i socijalnu dobrobit. Za razliku od ostalih aktivnosti koje se koriste u odgojno-obrazovnoj praksi, dramskopedagoške aktivnosti sastoje se od dramskih tehnika koje potiču dijete da u zamišljenom svijetu, uz pomoć mašte, napreduje i razvija svoje vještine. Kvalitetan odgajatelj nakon provedenih aktivnosti vrednuje djetetov napredak ili nazadovanje koristeći različitu...
-
-
Šumska pedagogija
-
Marta Zeljak Šumska pedagogija je nova alternativna koncepcija na našem području, koja
je tek na početku razvijanja i upoznavanja ljudi s njom i njezinim principom odgoja i
obrazovanja. Ona djeci nudi potpunu slobodu u njihovim istraživanjima. Potiče
samostalnost, samopouzdanje, odgovornost, solidarnost, suradljivost, kreativnost,
inovativnost, aktivnost, odgovornost, radoznalost i slične osobine. Svakako treba
istaknuti vrijednost koju djeca dobivaju u šumskom vrtiću, a to je...
-
-
Šumski vrtić
-
Marija Bogat Specifičan tijek razvoja djeteta teško je predvidjeti jer je priroda ljudskog razvoja kontinuirano promjenjiva, a mijenja se pod utjecajem različitih čimbenika. Bez obzira na nepredvidivost ljudskog razvoja, najznačajnije razdoblje za razvoj kognitivnih vještina obuhvaća dob od tri do šest godina i u manjoj mjeri od sedam do 12 godina. Svaka vrtićka ustanova trebala bi biti što više individualno usmjerena na odgoj i obrazovanje djeteta, a okruženje za učenje trebalo bi biti...
Paginacija
