Naslov Osvještavanje društva za jezičnu raznolikost u Hrvatskoj Naslov (engleski) Awareness of the Society for Language Diversity in Croatia Autor Petra Glumpak Mentor Jelena Vignjević (mentor)Član povjerenstva Vladimira Velički (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Jelena Vignjević (član povjerenstva)Član povjerenstva Iva Gruić (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2019-06-18, Hrvatska Znanstveno / umjetničko HUMANISTIČKE ZNANOSTI Sažetak Kao društveno biće čovjek je upućen za druge ljude te zajedno s njima stvara odnose na kojima se osniva društvena zajednica. Da bi se mogao sporazumijevati s drugim članovima zajednice, mora moći prenositi i primati poruke. To se ostvaruje jezikom.
Razlikujemo standardni i razgovorni jezik. Standardni jezik jest reguliran, standardiziran i kodificiran. Prihvaćen je i priznat kao jezik za opće sporazumijevanje. Nadregionalni je oblik jezika svih slojeva društva i to je njegovo osnovno svojstvo i glavni motiv nastanka. Time se razlikuje od dijalekata koji su regionalni idiomi. To svojstvo ga razlikuje i od sociolekata koji su jezici pojedinih slojeva društva. Za razliku od služenja standardnim jezikom u službenoj i javnoj komunikaciji, razgovornim se jezikom služimo za neposredno komuniciranje u privatnim svakidašnjim životnim prilikama: kod kuće, na ulici, na tržnici, u razgovoru s članovima obitelji, s rođacima, prijateljima i znancima.
Hrvatsko društvo jezično je vrlo kompleksno. Prije dolaska u današnju postojbinu Hrvati su počeli razvijati jezične osobine po kojima se u hrvatskome jeziku razlikuju tri narječja: čakavsko, štokavsko i kajkavsko. Hrvatski jezik jest većinski jezik u Republici Hrvatskoj, no na području Republike Hrvatske govore se i jezici manjina: talijanski, njemački, mađarski, češki, srpski, albanski, romski...
Zbog pomanjkanja radne snage i u potrazi za stabilnijim životom, danas se sve više susrećemo i s migrantima. Suvremeni migracijski procesi zaslužni su za još kompleksniju jezičnu situaciju. Ona je prisutna i osjeća se osobito u odgojno-obrazovnim ustanovama, vrtićima i osnovnim školama. Učitelji su suočeni sa zadatkom da uspostave dobru komunikaciju s djecom i njihovim roditeljima u jezičnom i kulturnom smislu, a taj zadatak iziskuje premošćivanje jezičnih barijera, onih na razinu višejezičnosti govornika u hrvatskom društvu i onih na razini višedijalektnosti govornika hrvatskoga jezika.
U tom kontekstu ovaj rad donosi prikaz jezične raznolikosti hrvatskoga društva s osvrtom na jezičnu svjesnost o tim fenomenima, potrebnu u cijelom društvu, a napose među učiteljima i u školskom sustavu u kojem se odgajaju i obrazuju djeca – govornici različitih jezika i različitih hrvatskih dijalekata.
Sažetak (engleski) As a social being, man has been referred to other people and together with them creates relationships on which the community is founded. To be able to communicate with other members of the community, he must be able to transmit and receive messages. This is accomplished by language.
We differentiate between standard and colloquial language. The standard language is regulated, standardized and codified. It is accepted and recognized as a language for general communication. It is an over-regional form of the language of all layers of society, this is its basic property and the main motive of creation. This is different from dialects which are regional idioms. This property distinguishes it from sociolects which are the languages of the individual layers of society. Unlike standard language which is used in official and public communications, colloquial language is used to communicate directly in private everyday life situations: at home, on the street, at the market, in conversation with family members, with relatives, friends and acquaintances.
Croatian society is linguistically complex. Before reaching the current state of language Croats have begun to develop linguistic features according to which there are three distinguishable dialects: Chakavian, Stoqavian and Kajkavian. Croatian language is the majority language in the Republic of Croatia there are also minority languages: Italian, German, Hungarian, Czech, Serbian, Albanian, Romani...
Because of the lack of workforce and the search for a more stable life, today there is an increasing number of migrants. Modern migration processes are in turn creating an even more complex language situation. It is present and especially pronounced in educational institutions, kindergartens and primary schools. Teachers are faced with the task of establishing good communication with children and their parents in the linguistic and cultural sense, and this task requires bridging language barriers, those on the multilingual level of speakers in Croatian society and those on the level of multidialectism of Croatian language speakers.
In this context, this paper presents the linguistic diversity of Croatian society with a focus on linguistic awareness of these phenomena, needed throughout the society, and especially among the teachers and in the educational system in which children are being raised and educated - speakers of different languages and different Croatian dialects.
Ključne riječi
jezična svjesnost
učitelj
odgojitelj
narječja
dijalekti
Ključne riječi (engleski)
language awareness
teacher
educator
dialects
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:147:310483 Studijski program Naziv: Učiteljski studij Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2020-10-07 10:39:14
