| Sažetak | Pjesma je u samim počecima obrazovanja bila izvanredan medij za intenzivno izražavanja vlastitih emocija i raspoloženja, a pjevanje i sviranje su najljepše odlike koje treba razvijati i cijeniti. Popevke Međimurja tradicionalni su oblik pjevanja i uvrštene su u listu kulturnih dobara čovječanstva. Zahvaljujući ljudima koji su pjevali i skladali međimurske popevke, uspjela se očuvati kultura i tradicija Međimurja. Neki od najpoznatijih skladatelja međimurske popevke su: Vinko Žganec, Florijan Andrašec, Ivan Mustač, Josip Vrhovski, Josip Štolcer Slavenski, Miroslav Magdalenić te Fortunat Pintarić, čiji je život, djelovanje i stvaralaštvo tema ovoga rada. Međimurski skladatelj i franjevac Fortunat Pintarić rođen je u Čakovcu, školovao se u Varaždinu i Zagrebu gdje se aktivno počinje baviti skladanjem. Za svećenika je zaređen 1821. godine u Zagrebu, a od tada pa do svoje smrti 1867. godine obavlja niz redovničkih dužnosti uz promjenu imena Josip u redovničko ime Fortunat. Radio je kao profesor u varaždinskoj gimnaziji u vrijeme ilirskog pokreta i znatno pridonio njegovoj afirmaciji skladajući i izvodeći prigodne skladbe, pogotovo (duhovne) crkvene popijevke na hrvatskom jeziku. Objavljuje svoju knjigu molitava i popijevki Knjiga bogoljubnosti karstjanske, sadržavajuća pobožnih molitvah i pesmah, koja postaje obaveznom literaturom u školama. Godine 1857. postaje tajnikom Provincije, a od 1860. godine gvardijanom Franjevačkog samostana u Virovitici. U to vrijeme intenzivno radi na pisanju kantuala koji će se kasnije zvati Crkvena lira. Njegova glazbena djela ostaju u trajnom sjećanju svih franjevaca i mnogih koji su ga poznavali. Fortunat Pintarić svoj život provodi na desnoj obali Drave, od Varaždina do Virovitice, a njegovo je tijelo sahranjeno u samostanskoj crkvi sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici 1867. godine.
Rad prati skladateljev životni put i rad te s povijesnog aspekta najznačajnija glazbena djela poput Crkvene lire, misa, instrumentalnih skladbi, popijevki, svjetovnih skladbi i ofertorija. |
| Sažetak (engleski) | Ever since of education beginning, the poem's been excelent opportunity of intensely emotions, and mood expression, but singing and playing are the most beautiful qualities to be developed and appreciated. 'Popevke Međimurja' are not only traditional form of singing, but also listed into the cultural goods of humanity. Thanks to people who's sung and composed songs of Međimurje, its culture and tradition managed to be preserved. Some of our most famous traditonal composers are: Vinko Žganec, Florijan Andrašec, Ivan Mustač, Josip Vrhovski, Josip Štolcer Slavenski, Miroslav Magdalenić and Fortunat Pintarić whose lifestory is main topic of this thesis. Fortunat Pintarić, a composer and Francisian from 'Međimurje', was born in Čakovec, educated in Varaždin and Zagreb, where he began his active work in composing. He was ordained (as) a priest in Zagreb 1821, and since then until his death 1867, he has held a number of religious duties with the change of name 'Joseph' to the religious name Fortunat. He worked as a professor in gymnasium in Varaždin during the Illyrian movement, composing commemorative compositions, especially chruch songs in Croatian language. He publishes his collection Knjiga bogoljubnosti karstjanske which contains prayers and divine songs and becomes compulsory literature in schools. In 1857 he became secretary of the Province, and since 1860 has been guardian of the Franciscan monastery in Virovitica. During the period, he was intensively writing a cantual, which will be later called Chruch's lyre. His musical works remain permanently in memories of all Franciscans and many other people who knew him. Fortunat Pintarić spent his life on the right bank of the Drava River (from Varaždin to Virovitica's point of view), his body was buried in the monastery church of Saint Anthony of Padova in Koprivnica 1867.
The thesis follows composer's life, historical activities, and the most significant musical works such as the Church's lyre, masses, instrumental compositions, popular tunes and ofertorias. |
