| Sažetak | Sam crtež nam može prikazati djetetov unutarnji svijet, njegova stanja, shvaćanja i poglede na svijet, ono što ga muči i ono što ga veseli i raduje. Također, kroz dječji crtež art terapeuti, psiholozi, ali i oni koji su obučeni i obrazovani da rade s djecom, mogu vidjeti i shvatiti način na koji dijete doživljava samo sebe, odnosno, kakva je njegova slika o samom sebi, self koncept ili samopoimanje. Pojam o sebi možemo definirati kao organizaciju iskustva osobe i ideja o njoj samoj u svim aspektima pojedinčeva života (Coombs, 1981, prema Lacković-Grgin, 1994, citirano prema Oblačić, Velki, Cakić, 2015). Slika o sebi je vrlo složen pojam na koji utječu određeni aspekti, poput povratnih informacija iz okoline, ali i osjećaja uspješnosti koji dijete, odnosno pojedinac, osjeća izvršavajući pojedine aktivnosti. Ona se razvija od samog djetetovog rođenja i prati razvoj djetetovog crteža, kako je i navedeno u radu. Usporedno razvijajući svoj likovni izražaj, dijete počinje prikazivati svoj unutarnji svijet upravo ovim komunikacijskim kanalom. Kroz crtež ljudskog lika, stručnjaci mogu „iščitati“ poruke koje dijete šalje o samom sebi, ali i ono što osjeća, poput brige, tjeskobe, plahosti ili nesigurnosti. 1976. godine autori Shavelson, Hubner i Stanton su podijelili generalnu, opću sliku o sebi na akademsko samopoimanje i ne-akademsko samopoimanje. Potonje obuhvaća socijalno, emocionalno i fizičko samopoimanje, što se može opisati kao intelektualno, socijalno, emocionalno i fizičko „ja“. Kao dio ispita iz kolegija Istraživanje dječjeg likovnog stvaralaštva, studenti/ce prve godine izvanrednog diplomskog studija Rani i predškolski odgoj su s izabranim djetetom izradili 5 crteža na teme:
- Fizičko ja – Kako izgledam (olovka)
- Intelektualno ja – Što volim raditi (olovka)
- Socijalno ja – Moji prijatelji (crni flomaster)
- Emocionalno ja – sretan – Kakav sam kada sam sretan? (prešani ugljen)
- Emocionalno ja – tužan – Kakav sam kada sam tužan? (prešani ugljen)
Radovi su prikupljani tijekom akademske godine 2016./2017. |
| Sažetak (engleski) | The children's drawing itself can show us their inner world, their emotions, understandings, and views, what troubles them and what makes them happy. Also, through children's drawing, art therapists, psychologists, as well as those trained and educated to work with children, can see and understand the way a child perceives himself or herself, that is, his or her self-image or self-concept. Self-image can be defined as the organization of a person's experience and ideas about himself in all aspects of an individual's life (Coombs, 1981, prema Lacković-Grgin, 1994, citirano prema Oblačić, Velki, Cakić, 2015). Self-image is a very complex concept that is influenced by certain aspects, such as feedback from the environment, but also by the sense of accomplishment that a child, or individual, feels when performing certain activities. It develops from the child's birth and follows the development of the child's drawing, as outlined in the paper. While developing his artistic expression, the child begins to show his inner world through this communication channel. Through the drawing of a human character, experts can „read“ the messages a child sends about himself or herself, but also what he or she feels, such as worry, anxiety, timidity, or insecurity. In 1976, authors Shavelson, Hubner, and Stanton divided the general self-image into academic self-concept and non-academic self-concept. The non-academic self encompasses social, emotional and physical self-concept. This can also be described as an intellectual, social, emotional and physical self. During 2016./2017., first-year Early and Preschool Education graduate students, made 5 drawings with chosen child on the following themes:
- Physical Self – How do I look (pencil)
- Intellectual self – What do I like to do (pen)
- Social self – My friends (black felt pen)
- Emotional self – happy – How am I when I'm happy? (pressed coal)
- Emotional self – sad – How am I when I'm sad? (pressed coal) |
