Translating Humour in Winnie - the - Pooh

diplomski rad

• Autor: Katarina Kokanović
• Mentor: Smiljana Narančić-Kovač (mentor)
• Mentor: Ivana Milković (sumentor)
• Član povjerenstva: Ivana Cindrić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Smiljana Narančić-Kovač (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivana Milković (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Učiteljski fakultet; (Katedra za obrazovanje učitelja engleskoga jezika); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-06-17, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija; Anglistika

Sažetak

Prevođenje dječjih knjiga oduvijek je bio zahtjevan zadatak. Uzimajući u obzir sve elemente književnoga djela koje se prevodi, na prevoditelju/ici je da izabere metode prevođenja kojima će moći premostiti moguće prepreke. Jedna je od karakteristika dječje književnosti koja može predstavljati problem prevoditeljima zasigurno humor. Još uvijek prilično neistražena značajka dječje književnosti, humor je u velikoj mjeri usko vezan uz pojedini jezik, zbog čega je teško prenijeti ga u druge jezike i kulture. Ovaj diplomski rad iznosi pregled hrvatskih prijevoda jedne od najpoznatijih dječjih knjiga – A. A. Milneovu zbirku priča Winnie-the-Pooh. Naglasak je na prevođenju četiriju glavnih elemenata specifičnih za knjigu Winnie-the-Pooh: duhovite pjesme, igre riječima i dosjetke, šaljivi dijalozi te humor temeljen na vizualnom doživljaju. Analizirana su dva prijevoda knjige Winnie-the-Pooh na hrvatski jezik: Medo Winnie zvani Pooh iz 1986., prevoditeljice Mie Pervan-Plavec, nastao u suradnji sa Zvonimirom Balogom, te Medo Winnie zvani Pooh iz 2005. godine, prevoditeljice Marine Leustek. Prvi dio rada (poglavlja 1. – 3.) uvodi u svijet prevođenja humora u dječjoj književnosti. Posljednje poglavlje stavlja naglasak na pregled sličnosti i razlika između dvaju prijevoda knjige Winnie-the-Pooh u Hrvatskoj koristeći se brojnim primjerima iz prethodno spomenutih izdanja.

Sažetak (hrvatski)

Prevođenje dječjih knjiga oduvijek je bio zahtjevan zadatak. Uzimajući u obzir sve elemente književnoga djela koje se prevodi, na prevoditelju/ici je da izabere metode prevođenja kojima će moći premostiti moguće prepreke. Jedna je od karakteristika dječje književnosti koja može predstavljati problem prevoditeljima zasigurno humor. Još uvijek prilično neistražena značajka dječje književnosti, humor je u velikoj mjeri usko vezan uz pojedini jezik, zbog čega je teško prenijeti ga u druge jezike i kulture. Ovaj diplomski rad iznosi pregled hrvatskih prijevoda jedne od najpoznatijih dječjih knjiga – A. A. Milneovu zbirku priča Winnie-the-Pooh. Naglasak je na prevođenju četiriju glavnih elemenata specifičnih za knjigu Winnie-the-Pooh: duhovite pjesme, igre riječima i dosjetke, šaljivi dijalozi te humor temeljen na vizualnom doživljaju. Analizirana su dva prijevoda knjige Winnie-the-Pooh na hrvatski jezik: Medo Winnie zvani Pooh iz 1986., prevoditeljice Mie Pervan-Plavec, nastao u suradnji sa Zvonimirom Balogom, te Medo Winnie zvani Pooh iz 2005. godine, prevoditeljice Marine Leustek. Prvi dio rada (poglavlja 1. – 3.) uvodi u svijet prevođenja humora u dječjoj književnosti. Posljednje poglavlje stavlja naglasak na pregled sličnosti i razlika između dvaju prijevoda knjige Winnie-the-Pooh u Hrvatskoj koristeći se brojnim primjerima iz prethodno spomenutih izdanja.

• Ključne riječi: dječja književnost; prevođenje; humor; Winnie-the-Pooh
• Ključne riječi (hrvatski): dječja književnost; prevođenje; humor; Winnie-the-Pooh
• Jezik: engleski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:147:454898
• Studijski program: Naziv: Učiteljski studij; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-12-15 11:13:46