Naslov Leksička razina reprezentacije riječi dvojezične djece predškolske dobi Naslov (engleski) Lexical Level of Word Representation in Bilingual Preschool Children Autor Ulla Nanuk Mentor Vladimir Legac (mentor)Član povjerenstva Draženko Tomić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Vladimir Legac (član povjerenstva)Član povjerenstva Đuro Blažeka (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2020-07-06, Hrvatska Znanstveno / umjetničko HUMANISTIČKE ZNANOSTI Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Dvojezična se djeca već u predškolskoj dobi susreću s izazovima kojima njihovi jednojezični vršnjaci nisu izloženi, poput pitanja identiteta i kulturne pripadnosti. Usvajanje mađarskog i hrvatskog jezika dodatno mogu otežati duboke razlike na morfološkoj, semantičkoj, ortografskoj i fonološkoj razini. Nepovoljni okolinski čimbenici bi u ekstremnim slučajevima mogli dovesti do dvostruke polujezičnosti, što bi ugrozilo daljnje obrazovanje i životni boljitak te djece. S obzirom na to da je rano djetinjstvo od ključne važnosti za budućnost i opću dobrobit djece, nikako ne možemo zanemariti ulogu kvalitetnog vrtićkog okruženja. Kako bi se unaprijedila kakvoća predškolskog odgoja i obrazovanja dvojezične djece, nužno je ustanoviti inicijalno stanje jezičnih kompetencija djece te dobi. Rad se bavi istraživanjem razlika u znanju leksema u mađarsko-hrvatske odnosno hrvatsko-mađarske dvojezične djece predškolske dobi, uzimajući u obzir mjesto stanovanja, obiteljski kontekst i vrtićko okruženje. Ispitanici provedenog istraživanja su djeca u dobi od tri do sedam godina (n=27), upisana u one predškolske ustanove na području Grada Zagreba i Osječko-Baranjske županije u čijim se odgojnim skupinama koristi mađarski jezik. Kao mjerni instrument rabljen je zadatak prepoznavanja i imenovanja slika prema Legac, Kiš-Novak i Lapat (2020). U istraživanju su također sudjelovali i roditelji (n=27), ispunjavajući sociolingvistički upitnik, dok su odgojitelji (n=6) ustupili podatke o korištenju tih jezika u radu s djecom. Ciljevi istraživanja su utvrditi rezultate u poznavanju nekih osnovnih pojmova na hrvatskom i mađarskom jeziku, te istražiti različitosti u vladanju tim jezicima s obzirom na odgojne strategije roditelja i učestalosti provedbe odgojiteljskih aktivnosti na tim jezicima. Uvidom u dobivene rezultate vidljivo je da su djeca iz zagrebačkog vrtića bila uspješnija pri imenovanju pojmova na mađarskom jeziku, dok su djeca osječkog vrtića ostvarila bolje rezultate u poznavanju hrvatskog jezika. Rezultati su također potvrdili hipotezu da će djeca starije dobi imati bolje rezultate (r=0.5, p<0.01), dok su se tri preostale hipoteze pokazale neistinitima.
Sažetak (engleski) Already in their early childhood, bilingual children face challenges to which their monolingual peers are not exposed, such as issues of identity and cultural affiliation. The acquisition of Hungarian and Croatian could be further hampered by profound differences at the morphological, semantic, orthographic and phonological levels. Adverse environmental factors could, in extreme cases, even lead to double semilingualism, which would jeopardize future education and overall well-being of the children. Given that early childhood is crucial for the future and general well-being of children, we can by no means neglect the role of a quality kindergarten environment. To improve the quality of pre-school education of bilingual children, it is crucial to establish the initial state of language competences of children of that age. The paper investigates the differences in the knowledge of lexemes in Hungarian-Croatian or Croatian-Hungarian bilingual preschool children, in respect of the place of residence, family context, and kindergarten environment. The participants of the conducted research are children aged three to seven years (n=27), enrolled in those preschool institutions in the City of Zagreb and Osijek-Baranja County where Hungarian language is being used in educational groups. The task of recognizing and naming images according to Legac, Kiš-Novak, and Lapat (2020) is being used as a measuring instrument. Parents (n=27) also participated in the research, filling in a sociolinguistic questionnaire, while educators (n=6) provided data on the use of these languages in their work with children. The objectives of the research are to determine the results in the knowledge of some basic concepts in Croatian and Hungarian and to investigate the differences in the knowledge of these languages regarding parental educational strategies and the frequency of educational activities in these languages. An insight into the obtained results reveals that the children attending the Zagreb kindergarten demonstrated more success in naming terms in the Hungarian language. In contrast, the children from the Osijek kindergarten achieved better results in their knowledge of the Croatian language. The results also confirmed the hypothesis that older children would have better results (r=0.5, p<0.01), while the three remaining hypotheses proved to be untrue.
Ključne riječi
hrvatsko-mađarska dvojezičnost
bilingvizam
predškolska djeca
mentalni leksikon
Ključne riječi (engleski)
Croatian-Hungarian bilinguality
bilingualism
preschool children
mental lexicon
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:147:577314 Studijski program Naziv: Rani i predškolski odgoj i obrazovanje Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2021-01-19 10:39:15
