Naslov Poznavanje leksika dubrovačkoga govora kod učenika osnovne škole Naslov (engleski) The knowledge of vocabulary belonging to Dubrovnik idiom among primary school students Autor Lidia Brajčić Mentor Jelena Vignjević (mentor)Član povjerenstva Vladimira Velički (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Ivana Golik (član povjerenstva) Član povjerenstva Jelena Vignjević (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2022-07-06, Hrvatska Znanstveno / umjetničko HUMANISTIČKE ZNANOSTI Sažetak Jezik je iznimno dinamična i fleksibilna tvorevina koja je s obzirom na suvremeni način življenja, tehnološki napredak i kulturološko miješanje, izložena stalnim gotovo svakodnevnim promjenama. Te se promjene ne zadržavaju na razini jezika kao standarda, one se proširuju i na područja narječja, dijalekata i mjesnih govora, a njihovo se djelovanje najprije uočava u govoru. Promjene u standardnom jeziku, zbog sociolingvističkih okolnosti i pozicije koju ta varijanta jezika ima u društvu, u velikoj mjeri zaokupljaju pozornost kako javnosti tako i znanstvene zajednice, a u drugom planu ostaju promjene zavičajnih govora i problematika nestajanja dijalektne raznolikosti. Istodobno je primjećivanje sve većeg desetkovanja i zaboravljanja mjesnih govora i njihova bogatstva dovelo do sve većeg zanimanja za prikupljanje leksičke građe i objavljivanje dijalektoloških rječnika. Cjelokupnom procesu osvještavanja važnosti govorne baštine i leksičke raznolikosti pridružio se i Dubrovnik. Brojni Dubrovčani, i oni koji se tako osjećaju ili samo pak vole Dubrovnik i njegovu kulturno-povijesnu baštinu, započeli su s aktivnim objavljivanjem djela o dubrovačkome govoru i osmišljavanjem obrazovnih aktivnosti, kako u školama tako na televiziji i radiju, a sve u svrhu očuvanja ove nematerijalne baštine. Međutim, cilj osvještavanja i njegovanja zavičajnoga govora, pa tako i dubrovačkoga, ostat će samo to – osvijestiti ljude o promjenama i nestajanju – no neće spriječiti promjene niti vratiti zaboravljeno. Stoga se postavlja pitanje u kojoj su mjeri suvremene promjene svakodnevnice te utjecaj i komunikacijska dominacija jezičnoga standarda doveli do promjena u dubrovačkom govoru, posebno u području leksika. U radu se pokušava osvijetliti ta problematika te se donosi prikaz istraživanja dubrovačkoga leksičkoga znanja kod djece školske dobi. Rezultati tog istraživanja ukazuju na sve manje poznavanje leksičkoga bogatstva zavičajnoga govora mlađe populacije grada Dubrovnika. Svi podaci prikazani ovim radom temeljeni su na rezultatima provedenog ispita znanja kod učenika četvrtih i šestih razreda. Rezultati su uspoređivani s obzirom na spol, razred (dob) i obiteljsku strukturu suživota sa starijom populacijom. Utvrđeno je da postoji razlika u poznavanju leksika dubrovačkoga govora s obzirom na spol i razred, dok se razlike među ispitanicima s obzirom na obiteljsku strukturu nisu pokazale značajnima.
Sažetak (engleski) Language is a very dynamic and flexible creation which is exposed to constant, almost everyday changes due to the modern way of life, technological developments, and culture mixing. These changes are not limited to the language as a standard but extend to the notion of supradialect, dialect and local dialect. Their impact can mainly be observed in spoken language. Changes in standard language capture the attention of both scientific community and wider public to a large extent due to sociolinguistic factors and the position held by said language variant in society. As a result, changes in native dialects and the issue of disappearance of dialectal variety are pushed into the background. At the same time, the ever-growing decimation and obliteration of local dialects and their value resulted in an increased interest in collecting lexical materials and publishing dialect dictionaries. The city of Dubrovnik also joined the process of raising awareness of the spoken heritage and lexical diversity. Numerous citizens of Dubrovnik, including those who feel like its citizens or simply love Dubrovnik and its cultural and historic heritage, have started to actively publish works on the Dubrovnik dialect. In addition, they started creating educational activities, for both school and TV/radio, all for the purpose of preserving the intangible cultural heritage.
However, the goal of raising awareness and of nurturing native dialects, including the Dubrovnik dialect, will not become anything more; it will raise people's awareness of changes and disappearance, but it will not prevent these changes from happening or bring back what was forgotten. Therefore, the question arises as to which extent have the developments in everyday life, and the influence and dominance of the language standard in communication, changed the Dubrovnik dialect, especially in terms of its lexicon. The aim of this thesis was to highlight the abovementioned issues and to provide an overview of the Dubrovnik dialect knowledge testing carried out among the school-age children. The results of the testing showed a decline in knowledge of lexical richness of the native dialect among the younger generation of the city of Dubrovnik. All the data presented in this thesis are based on the findings of the knowledge examinations carried out among fourth- and sixth-grade students. The findings were analysed with respect to the sex, the grade (age) and the family structure/cohabitation with the elderly population. It has been established that there is a difference in knowledge of the Dubrovnik dialect lexicon with respect to the sex and grade, whereas the differences among the respondents with respect to the family structure did not turn out to be significant.
Ključne riječi
dubrovački govor
leksik dubrovačkoga govora
govornici školske dobi
Ključne riječi (engleski)
Dubrovnik dialect
Dubrovnik dialect lexicon
school-age speakers
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:147:056009 Studijski program Naziv: Učiteljski studij Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2022-07-26 09:26:25
