Dvojezičnost hrvatskih Rusina i njihovi stavovi prema stranim jezicima i učenju stranih jezika

završni rad

• Naslov (engleski): Bilingualism Of Croatian Ruthenians And Their Attitudes Towards Foreign Languages And Foreign Language Learning
• Autor: Katarina Šinjori
• Mentor: Vladimir Legac (mentor)
• Član povjerenstva: Predrag Oreški (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Darinka Kiš-Novak (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Vladimir Legac (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Učiteljski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-07-14, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija

Sažetak

U uvodnom dijelu se daju osnovni podaci o Rusinima u Republici Hrvatskoj, odnosno navode se
statistički podaci, tko su Rusini zapravo, podaci o njihovom jeziku, kulturi, doseljavanju i boravku
u socio-demografskoj sferi na teritoriju Republike Hrvatske i teritoriju bivše Jugoslavije. Govori
se o dvojezičnosti, dosadašnjim istraživanjima provedenima na temu dvojezičnosti te najvažnijim
autorima koji su opisali, objasnili i definirali dvojezičnost. Spominje se prebacivanje kodova,
iznimno važno za dvojezične govornike te vrste bilingvizma koje postoje. Potom se spominju
poticaji koji su autorici bili važni prilikom pisanja ovog rada, a to su viša metalingvistička
svjesnost te pozitivni stavovi ispitanika prema stranim jezicima. Glavni dio ovog rada jest opis
istraživanja provedenog u Republici Hrvatskoj 2023. godine na uzorku od sto ispitanika (N=100).
Autorica je željela ispitati hipoteze o tome je li ispitanicima dvojezičnost pomogla u učenju stranih
jezika te kakav je njihov stav prema stranim jezicima. U istraživanju je korišten upitnik vlastite
izrade koji se sastoji od 30 pitanja i odnosi se na sedam domena upotrebe jezika. Zaključuje se
kako su početne hipoteze istinite, odnosno dvojezični govornici smatraju kako im je njihova
dvojezičnost pomogla u učenju stranih jezika te imaju pozitivan stav prema stranim jezicima, a u
ovom slučaju radi se o engleskom, ruskom i njemačkom jeziku.

Sažetak (engleski)

In the paper's introduction, basic information about the Ruthenians in the Republic of Croatia is
provided, i.e. statistical data, Ruthenians origin, information about their language, culture,
immigration and position in the socio-demographic sphere of the Republic of Croatia and the
former state of Yugoslavia. The main focus of the paper is on the Ruthenians bilingualism, previous
research done on the subject of bilingualism and the importance of authors whose work described,
explained and defined bilingualism. There is a reference to code-switching, which is especially
important for bilingual speakers and to the types of bilingualism that exist.
This is followed by short references to higher metalinguistic awareness among bilinguals and
positive attitudes of bilinguals towards foreign languages mentioned in some earlier papers and
which gave impetus to the author of this final paper for her research in this thesis. The main part
of the paper is based around the research conducted in the Republic of Croatia in 2023, which is
based on a sample of one hundred respondents (N=100). The author wanted to test the hypotheses
about whether bilingualism helped the respondents in their decision to learn a foreign language
and what their attitudes toward foreign languages are. The research was done by a self made
questionnaire which consisted of 30 questions and referred to seven domains of language use. It is
concluded that the initial hypotheses are true, i.e. bilingual speakers believe that their bilingualism
helped them in learning foreign languages and that they have a positive attitudes were foreign
languages, in this case English, Russian and German.

• Ključne riječi: Rusini; dvojezičnost; hipoteze; jezične domene; prebacivanje kodova
• Ključne riječi (engleski): Ruthenians; bilingualism; hypotheses; domains of language; Code-switchin
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:147:505883
• Studijski program: Naziv: Rani i predškolski odgoj i obrazovanje; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) odgojitelj/odgojiteljica djece rane i predškolske dobi (univ. bacc. praesc. educ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-01-29 12:40:23