Analiza potreba uvođenja predmeta informatike u osnovnom obrazovanju

diplomski rad

• Naslov (engleski): Analysis of the Need of Introducing IT Teaching in Elementary Education
• Autor: Nikita Vrbanec
• Mentor: Predrag Oreški (mentor); MBZ: 196406
• Član povjerenstva: Vladimir Legac (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Predrag Oreški (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Tedo Vrbanec (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Učiteljski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2017-09-25, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pedagogija

Sažetak

„Ljudi više ne ţele samo kupovati osobna računala. Ţele doznati što mogu s njima
učiniti, i mi ćemo im pokazati upravo to.“ (Steve Jobs) (Gallo, 2011:173).
Naše su škole računalno slabo opremljene, nije dostupan internet, a ni prema
nastavnom planu i programu informatika kao predmet nije obavezna u osnovnom
obrazovanju. Ministarstvo znanosti i obrazovanja trenutačno radi na tome i u planu
je uvesti informatiku kao obavezan predmet za 5. i 6. razrede 2018./2019. školske
godine. Unatoč tome, ranija istraţivanja pokazuju kako su učenici u Hrvatskoj
prosječno informatički pismeni iako nemaju adekvatne uvjete za informatičko
obrazovanje.
Informatička i informacijska pismenost vrlo su bitne za pronalaţenje informacija.
Računala su postala sastavni dio obrazovanja i suvremenog društva. Učitelji, koji
imaju mogućnosti u školama, trude se uključiti računalnu tehnologiju u nastavu.
Koriste različite programe za olakšavanje učenja, igranje kvizova, istraţivanje i
ponavljanje obraĎenog nastavnog sadrţaja. Provedenom anketom dolazi se do
saznanja da su učitelji i učenici motiviraniji tijekom nastavnog sata koji uključuje
informacijsko-komunikacijsku tehnologiju.
U poglavlju Informatička i informacijska pismenost opisano je značenje tih pojmova
te njihova svrha.
U poglavlju ICILS opisano je meĎunarodno obrazovno istraţivanje koje ispituje
informatičku i informacijsku pismenost učenika, odnosno njihovu pripremljenost za
ţivot u digitalnom dobu. U tom istraţivanju sudjelovalo je 60 000 učenika u dobi od
14 godina, iz 3 300 škola. Učenici hrvatskih škola, s obzirom na opremljenost škola,
postigli su ukupan prosječan rezultat.
U poglavlju Nastavni plan i program u osnovnoj školi u Hrvatskoj govori se o tome
kako informatika zapravo nije obavezan predmet i što se trenutačno poduzima u vezi
tog problema.
3
U poglavlju Što učenici zapravo mogu naučiti u nižim razredima osnovne škole u
informatici govori se o primjerima nastavnih satova koji su izvedeni u jednoj
osnovnoj školi.
U poglavlju Kako iskoristiti informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u nekim
predmetima nižih razreda osnovne škole navode se mogući primjeri realizacije
nastavnog sata pomoću tehnologije. Navedeni su različiti nastavni predmeti, situacije
i mogućnosti.
Na kraju je provedeno anketno istraţivanje kojim se htjelo doznati što učitelji
razredne nastave misle o uvoĎenju informatike već od niţih razreda osnovne škole, te
koriste li oni računalnu tehnologiju na nastavnom satu.

• Ključne riječi: informacijska pismenost; informatička pismenost; obrazovanje; informacijsko-komunikacijska tehnologija; anketa
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:147:431210
• Studijski program: Naziv: Učiteljski studij; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-03-22 10:26:35