Naslov Pripovjedne sposobnosti djece mlađe vrtićke dobi Naslov (engleski) Narrative abilities od children of younger preschool age Autor Nikolina Kosalec Mentor Katarina Aladrović Slovaček (mentor)Član povjerenstva Monika Pažur (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Josipa Kraljić (član povjerenstva) Član povjerenstva Katarina Aladrović Slovaček (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2023-09-14, Hrvatska Znanstveno / umjetničko HUMANISTIČKE ZNANOSTI Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak U radu se polazi od iznošenja činjenica o razvoju govora različitih znanstvenika. Promišljanje o razvoju govora služi nam kako bi mogli postaviti temeljne pretpostavke o govornim, jezičnim i pripovjednim sposobnostima djece. S obzirom na to da je govor, prema Velički (2014), temelj ljudske komunikacije i značajan je za cjelokupan djetetov razvoj, za razumijevanje i poticanje govora od iznimne je važnosti poznavanje njegova razvoja. Prema Aladrović Sovaček (2019) Kovačević (1996) istraživači lingvisti, psiholingvisti i sociolingvisti zaokupljeni pitanjem usvajanja jezika te su tako razvili nekoliko teorija koje se mogu podijeliti na: iskustvene (empirističke), urođene (nativističke) i spoznajne (kognitivne). Različite faze govorno-jezičnog razvoja djetata su također opisane u radu. Jedno od načela kojim dijete treba ovladati, prema Gabaj i Kuvač Kraljević (2019), je prikladno označavanje i održavanje likova u priči kako bi se oblikovanim diskursom osigurala učinkovita komunikacija sa slušateljstvom. Temeljni cilj rada bio je istražiti pripovjedne sposobnosti djece mlađe vrtićke dobi u jednom zagrebačkom vrtiću. Istraživanje se provelo uz pomoć višejezičnog instrumenta za procjenu pripovijedanja (MAIN) koji služi za procjenu narativnih vještina djece koja usvajaju jedan ili više jezika te se njime procjenjuje razumijevanje i proizvodnja priče. U ovome istraživanju provelo se ispitivanje prema modelu priče. Prvi cilj istraživanja bio je ispitati strukturnu složenost u pričanju priča djece mlađe vrtićke dobi. Drugi cilj rada bio je ispitati strukturnu složenost u vidu razumijevanja cilja, pokušaja i ishoda te usporediti rezultate prvog i drugog cilja. Treće istraživanje za cilj je imalo ispitati razumijevanje unutarnjih stanja likova u priči. Četvrti cilj bio je ispitati razumijevanje sadržaja nakon ispričane priče. Posljednji cilj bio je ispitati semantičku tečnost djece kroz nabrajanje životinja, dijelova tijela i osjećaja. Istraživanje je pokazalo da postoji statistički značajna razlika samo kod ispitivanja semantičke tečnosti u području imenovanja dijelova tijela.
Sažetak (engleski) The paper starts from the presentation of facts about the development of speech by different scientists. Reflecting on the development of speech serves us so that we can set basic assumptions about children's speech, language and storytelling abilities. Considering that speech, according to Velička (2014), is the basis of human communication and is important for the entire development of the child, knowledge of its development is extremely important for understanding and encouraging speech. According to Aladrović Sovaček (2019) Kovačević (1996), researchers linguists, psycholinguists and sociolinguists preoccupied with the issue of language acquisition and thus developed several theories that can be divided into: experiential (empiricist), innate (nativist) and cognitive (cognitive). Different stages of children's speech and language development are also described in the paper. One of the principles that a child should master, according to Gabaj and Kuvač Kraljević (2019), is appropriate labeling and maintenance of characters in the story in order to ensure effective communication with the audience through structured discourse. The main goal of the work was to investigate the storytelling abilities of younger kindergarten age children in a kindergarten in Zagreb. The research was conducted with the help of the Multilingual Narrative Assessment Instrument (MAIN), which is used to assess the narrative skills of children acquiring one or more languages and assesses story comprehension and production. In this research, the investigation was conducted according to the story model. The first goal of the research was to examine the structural complexity in the storytelling of children of younger kindergarten age. The second goal of the work was to examine the structural complexity in terms of understanding the goal, attempts and outcomes, and to compare the results of the first and second goals. The third research aimed to examine the understanding of the inner states of the characters in the story. The fourth aim was to examine the understanding of the content after the story was told. The final goal was to examine children's semantic fluency by listing animals, body parts and feelings. The research showed that there is a statistically significant difference only when examining semantic fluency in the area of naming body parts.
Ključne riječi
govor
pripovjedne sposobnosti
istraživanje
teorije jezičnog razvoja
faze govorno-jezičnog razvoja
Ključne riječi (engleski)
speech
narrative abilities
research
theories of language development
stages of speech-language development
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:147:990110 Studijski program Naziv: Rani i predškolski odgoj i obrazovanje Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2024-01-15 08:22:35
